Labin Progres

June 22, 2015

PRR će potaknuti i nabavku mehanizacije Entrada

Tvrtka Entrada iz Šušnjevice vlasnik je Labinprogresa – Tvornice poljoprivrednih strojeva od 2013. godine. Poduzeće iz Šušnjevice osnovano je u svrhu pružanja usluga servisa i tehničke opreme. U dva desetljeća postojanja naraslo je na 11 zaposlenih s poslovno-prodajnim centrom u Čepiću i poslovnim centrima u Sesvetama i Zadru. U prodaju je uključilo najpoznatije svjetske proizvođače poljoprivredne opreme i poslovanje proširilo na usluge consultinga, planiranje i projektiranje, isporuku i uvođenje u sustav te obuku korisnika.

Talijanski Lombardini, tvrtka čiji se motori ugrađuju u Labinprogresove strojeve, povjerio joj je posao svog generalnog zastupnika za Hrvatsku, Srbiju, Crnu Goru, BiH, Makedoniju i Kosovo. Također, Entrada je bila najveći ovlašteni distributer Labinprogresa za Hrvatsku, čija distributivna mreža obuhvaća šezdesetak veleprodajnih i maloprodajnih mjesta.

Razgovarali smo s Josipom Kontušom, direktorom tvrtke Entrada. U nastavku pročitajte što nam je on rekao o trendovima kupnje poljoprivredne mehanizacije, očekivanjima od Programa ruralnog razvoja te udruživanju hrvatskih farmera u strojne prstenove.

Inozemni sajmovi – put prema uspjehu

Djelatnost tvrtke Entrada d.o.o. vezana je uz sektor poljoprivredne mehanizacije još od 1992. godine, kada je tvrtka i osnovana. Koji su ciljevi Entrade za budućnost?

Cilj Entrade d.o.o. je postati regionalni lider u proizvodnji i distribuciji male i srednje mehanizacije.

Jeste li zadovoljni dosadašnjim načinom izlaganja mehanizacije na sajmovima? Što mislite o Farmshow sajmu koji je prvi puta održan prošle godine u Osijeku?

Hrvatska je možda premala država za održavanje tolike količine sajmova koji su u većim državama nezaobilazni. Ipak, izlaganje na međunarodnom Bjelovarskom sajmu i dalje ostaje tradicija naše tvrtke. Smatram da su inozemni sajmovi put prema uspjehu jer tržište hrvatske je premalo i jedina mogućnost za razvoj i rast naših tvrtki je izvan granica RH, a sajmovi su jedan od najefikasnijih načina proboja na nova tržišta, posebice u segmentu poljoprivredne mehanizacije.

Koje strojeve najviše kupuju HR farmeri?

Hrvatski farmeri najviše kupuju traktore Tuber 40 i Tuber 50 sa raznim priključcima od prikolica, utovarnih korpi itd.

Marginalizacija strojnih prstenova u RH

Što mislite, jesu li Hrvati dovoljno organizirani u strojne prstenove?

Nažalost, ni približno koliko bi trebali, posebice gledajući strukturu poljoprivrednika i prosječnu veličinu posjeda. Nažalost priča sa strojnim prstenovima je kod nas vrlo slična priči sa zadrugama koje su potpuno neopravdano izgubile svoj status i umjesto da su ojačale i pripomogle razvoju poljoprivrede u HR, one su zapale u probleme i ostale marginalizirane. Možemo reći da pored objektivnih i konkretnih razloga za takvo stanje, a to su prije svega nepostojanje vizije i jasne strategije razvoja poljoprivrede u HR, kao i nedostatak poticanja poljoprivrednika na takvu vrstu udruživanja, postoje i razlozi koje je pomalo teško kvantificirati – a odnose na način razmišljanja većine naših poljoprivrednika, mogli bi čak reći i mentalni sklop ili općeprihvaćeno stajalište po kojemu takve vrste udruživanja (posebice zadruge) imaju u pravilu negativan predznak i vezuju se uz nekakvu prošlost i način funkcioniranja koji potječe iz socijalizma.

To je jasno, sasvim neopravdano i pogrešno, jer veliki dio razvijenih poljoprivrednih zemalja u okruženju svoju strategiju i uspjeh bazira upravo na nekoj vrsti zadruga ili sličnih udruženja koja onda prije svega malim i srednjim poljoprivrednicima omogućuju ne samo lakši pristup strojevima i priključcima, nego i puno lakšu i povoljniju nabavku potrebnih repromaterijala – kao i plasman svojih proizvoda na tržište.

Što se tiče konkretno strojnih prstenova u RH, oni su zapravo nužni jer ako pogledate s jedne strane strukturu poljoprivrednika, veličinu njihovih posjeda i potrebu za određenom mehanizacijom, a s druge strane razvoj te mehanizacije, prije svega priključne koja je sve više usko specijalizirana, tehnološki naprednija i efikasnija, pa samim time i skuplja – jasno je da teško možemo spojiti te dvije strane i da pojedinačno mali poljoprivrednik sebi ne može opravdati investicije u takvu mehanizaciju, a bez nje opet ne može biti dovoljno konkurentan sa svojim proizvodima na globalnom tržištu. Kad tome pridodate činjenicu da se jako veliki broj priključnih strojeva koristi samo namjenski za određeno tretiranje tla ili neke kulture i da to katkada traje samo par dana u godini, onda je jasno da jedina formula koja ima smisla je da se poljoprivrednici udruže i organiziraju na način da više njih koristi jedan stroj ili priključak.

Ključno je ulagati u znanje

Smatrate li da je HR poljoprivrednicima potrebno više edukacije o samoj tehnologiji moderne zemljoradnje?

Apsolutno. Bez ulaganja u znanje i primjenu novih tehnologija nemoguće je ostvariti napredak i biti konkurentan na danas otvorenom globalnom tržištu. To je jedini način da uhvatimo korak sa razvijenim poljoprivrednim zemljama, usudio bih se reći i ključan faktor za opstanak poljoprivrede u RH. Međutim, treba napomenuti da nije dovoljno ulagati samo u nove tehnologije obrade zemlje, jer mi nažalost jako zaostajemo u svim ostalim popratnim aktivnostima kao što su navodnjavanje, zaštita usjeva od vremenskih nepogoda, transport i logistika, a posebno skladištenje poljoprivrednih proizvoda (hladnjače, posebni spremnici za određene kulture i slično), prihrana tla na bazi analize zemlje i njezinog kemijskog sastava.

Padamo u prodaji i naspram zemalja bivše Jugoslavije?!

350 traktora godišnje se proda u cijeloj zemlji, dok ih se 2008. prodalo preko 1.500. Kako preokrenuti trendove?

Trendovi su jako loši, pogotovo ako se uzme u obzir činjenica da se od 2008. do danas bilježi konstantan pad prodaje traktora, a još je zabrinjavajuća usporedba sa zemljama u okruženju, prije svega sa Slovenijom, Makedonijom, BiH – u kojima se unatoč manjem broju poljoprivrednih površina i znatno nepogodnijoj strukturi plasira znatno veći broj traktora godišnje. Nažalost, prema ovom podatku smo na samom začelju, čak i u usporedbi sa zemljama bivše Jugoslavije, a sa zemljama EU nema smisla niti raditi bilo kakve usporedbe. Glavni razlog tome je što smo jedina tranzicijska zemlja koja od 2009. do danas nije imala konkretne poticaje i subvencije za nabavku nove poljoprivredne mehanizacije, prije svega traktora, pa kad se to spoji sa globalnom krizom, slabom ekonomskom moći poljoprivrednika i negativnom investicijskom klimom, rezultati su takvi kakvi jesu.

Postoji više načina kako preokrenuti trendove, ali glavni poticaj mora doći od strane države i to kroz programe kao što je Program ruralnog razvoja koji je trenutno u toku i konkretnih mjera (4.1, 4.2, 6.3) koje će zasigurno imati pozitivan utjecaj na povećanje prodaje traktora i ostale priključne mehanizacije. Treba maksimalno iskoristiti novac iz EU fondova koji nam je na raspolaganju i kroz adekvatne programe usmjeriti ga na razvoj poljoprivrede i obnovu mehanizacije koja je u velikoj mjeri zastarjela i neefikasna.

Nikada se ne odričemo ulaganja u razvoj!

Labinprogres je najveći proizvođač poljoprivrednih strojeva u Hrvatskoj s tradicijom preko 40 godina. Koji je ključ uspjeha?

Labinprogres prije svega ima proizvode koji su svojom kvalitetom i karakteristikama prepoznati i traženi na tržištu i koje prati vrlo efikasna prodajno-servisno-logistička mreža uvijek na usluzi kupca. Ono što je karakteristično za Labinprogres je činjenica da tvrtka ima jasnu viziju i strategiju svog razvoja koju temelji na dugoročnim ciljevima i dvije osnovne smjernice, a to su proboj na nova tržišta i stalno usavršavanje postojećih i razvoj novih proizvoda. To zapravo znači da se TPS ni u svojim najtežim vremenima nije odrekao ulaganja u razvoj novih proizvoda, štoviše, isti smo intenzivirali i povećali te tvrtka svake godine pored brojnih unapređenja izbaci najmanje dva do tri nova proizvoda na tržište. Uz ulaganja u razvoj značajna su i ulaganja u marketing te smo od 2006. redovito prisutni na najvećim međunarodnim sajmovima poljoprivredne mehanizacije (Bologna, Hanover), a svi naši proizvodi su certificirani prema zahtjevnim EU normama i homologirani za EU tržište.

Osvojili ste prestižnu Povelju za unapređenje hrvatskog maslinarstva. Imate li daljnje planove da se u tom sektoru još bolje profilirate?

Prestižna nagrada za unapređenje hrvatskog maslinarstva nas obvezuje, da program kojega su prihvatili maslinari širom priobalja i otoka nastavimo razvijati još većim intenzitetom, što su i naši dugoročni planovi.

Benefiti ulaganja u navodnjavanje

Danas Hrvatska navodnjava tek nekih 20-tak tisuća hektara. Mislite li da bi se Nacionalni program za navodnjavanje mogao efikasnije primijeniti? Kakva su vaša iskustva?

Mišljena smo da se Nacionalni program za navodnjavanje uopće ne primjenjuje, da je neefikasan i da su gotovo sve aktivnosti po tom pitanju zamrle ili se odvijaju jako usporeno, sa velikim zaostacima i pomanjkanjem planiranih sredstava. Nažalost, i ovdje je zakazala država jer je upravo ona imala primarnu ulogu u razvoju i provedbi Nacionalnog programa za navodnjavanje. Kao što je poznato, Hrvatska je bogata vodama i zalihama vode i prava je šteta da se iste ne usmjere i ne iskoriste za navodnjavanje u poljoprivredi. Međutim da bi to bilo moguće, potrebno je vodu dovesti do poljoprivrednih površina, a upravo je taj dio koji je predviđao velike infrastrukturne projekte, izgradnju akumulacija, kanala i potrebne mreže izostao. To je bila na neki način i prva faza u provedbi nacionalnog plana – a kako ista nije sprovedena, nemoguće je očekivati i realizaciju slijedećih faza.

Danas imamo situaciju da većina poljoprivrednika koji žele navodnjavati svoja polja, moraju sebi osigurati i vodu, odnosno ili izgraditi svoju vlastitu akumulaciju, kopati bunare ili se pak priključiti na vodovodnu mrežu, što je u sva tri slučaja vrlo skupo i neefikasno pa je takve investicije teško opravdati. Da bi se situacija po pitanju navodnjavanja u RH značajnije popravila, prema našem su mišljenju bitne tri stvari:

1. da se što prije i znatno intenzivnije počinje provoditi nacionalni plan za navodnjavanje,
2. da se osmisle namjenski programi koji će poticati i subvencionirati navodnjavanje i
3. da se kroz besplatne edukacije i seminare objasne i približe poljoprivrednicima potencijalne prednosti navodnjavanja, te konkretnim usporedbama razlika u prinosu kod pojedinih kultura naprave jednostavni izračuni iz kojih će se vidjeti benefiti ulaganja u navodnjavanje.

Program ruralnog razvoja potaknut će i nabavku mehanizacije

Kakve promjene očekujete u radu sada kada je Program ruralnog razvoja RH odobren?

Od Programa ruralnog razvoja očekujemo da se konačno krene sa realizacijom, da se nakon dugogodišnjeg posta, bez poticajnih sredstava i subvencija konačno nešto počinje dešavati u opremanju poljoprivrednim strojevima i priključcima.

Planirate li kakve inovacije u pogledu mehanizacije – priča se o nekim novim traktorima?

Kontinuirano radimo na razvoju novih proizvoda i priključaka, tako da naši kupci svake godine u ponudi imaju neki novitet, novi proizvod. Odluka o kupnji Labinprogresa ojačala je njegovu poziciju vodećeg proizvođača poljoprivrednih strojeva i opreme kao u Hrvatskoj tako i u regiji.